Kako Rusija koristi "potrošne agente” iz Ukrajine za provođenje ozbiljnih sabotaža po Europi?

Prema novom istraživanju, ruski špijuni sve češće regrutiraju Ukrajince za provođenje sabotaža u Europi, s ciljem potkopavanja NATO-a i pokušaja okretanja javnog mnijenja protiv Ukrajine.

Obavještajci povezani s Kremljem optužuju se da preko aplikacija za razmjenu poruka poput Telegrama ili putem gamerskih platformi pokušavaju pridobiti potencijalno nesvjesne pojedince da postanu "potrošni agenti“, zaduženi za podmetanje požara, vandalizam i druge neprijateljske aktivnosti.

Regrutiraju se i osobe drugih nacionalnosti.

U istraživačkom izvješću, koje je objavio think tank Royal United Services Institute (RUSI), navodi se da je novac ključni motivator, pri čemu se tinejdžeri, migranti i starije osobe s iskustvom služenja u sovjetskoj vojsci smatraju posebno pogodnima za regrutaciju, piše skynews.

Isplata u kriptovalutama

Isplata – u iznosima od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura – često se obećava u kriptovalutama, što istražiteljima otežava praćenje izvora financiranja.

"Metode regrutiranja i zaduživanja sabotera promijenile su se s hladnoratovskog oslanjanja na obučene obavještajne operativce na model koji karakteriziraju udaljeni, honorarni i vrlo teško dokazivi zadaci – ‘gig-ekonomija’ ruske sabotaže”, navodi se u izvješću pod naslovom Responding to Russian Sabotage Financing.

"Neprijateljski akteri sada outsourcaju niskobudžetne zadatke potrošnim pojedincima (ili ‘agentima za jedan dan’) regrutiranima putem interneta.”

Kremlj je ranije odbacio zapadne optužbe o rastućoj kampanji sabotaža i drugih hibridnih neprijateljskih aktivnosti.

Ipak, prema izvješćima, broj slučajeva podmetanja požara i ozbiljnih sabotaža povezanih s Rusijom diljem Europe porastao je na 34 u 2024. godini, u odnosu na 12 prethodne godine i samo dva u 2022.

Sumnje na ruske sabotaže obuhvaćaju širok raspon aktivnosti, od velikih operacija poput oštećivanja podmorskih kabela do znatno jednostavnijih napada na vojne i civilne ciljeve, uključujući podmetanje požara i vandalizam, ali i izviđačke aktivnosti.

Autori izvješća RUSI-ja navode da se ova taktika namjerno prikrivenih aktivnosti, koje se provode ispod praga konvencionalnog rata, "razvila u sustavnu i geografski ciljanu prijetnju”.

Pozvali su NATO i Europsku uniju da hitno unaprijede svoj odgovor kako bi se spriječili budući činovi sabotaže.

To uključuje dogovor oko definicije onoga što se smatra sabotažom te korištenje protuterorističkih ovlasti za praćenje nezakonitih financijskih tokova.

"Potrošni agenti”

Nakon što je, poslije ruske potpune invazije na Ukrajinu, velik broj ruskih obavještajnih operativaca protjeran iz Europe, izvješće RUSI-ja utvrdilo je da se ruski špijuni "sve više oslanjaju na posrednike i ‘potrošne agente’, od kojih su mnogi iz Ukrajine, za izvršavanje sabotažnih zadataka”.

"Ako se takvi incidenti promatraju isključivo kao djela pojedinih Ukrajinaca, to bi moglo potaknuti antiukrajinsko raspoloženje i potkopati javnu potporu Kijevu – što je strateški cilj sabotažnih operacija”, upozorava se u izvješću.

U izvješću se navodi da među regrutiranim Ukrajincima ima i onih koji su bili "nesvjesni prave prirode svojih zadataka”.